Nakon svega osam mjeseci gradnje, javnost je 17. rujna 1949. godine po prvi puta ušla u novoizgrađene objekte Zagrebačkog velesajma, današnjeg Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Bio je to drveni objekt privremene namjene, a koja je potrajala daljnjih 70 godina.
Prvih poslijeratnih godina, Zagrebački velesajam bio je uglavnom izložbenog karaktera, a čiji je cilj bio pokazati gospodarske snage nove države Jugoslavije, a tek nakon 1950. godine Velesajam u potpunosti dobiva trgovački karakter. Umjesto prijeratne Njemačke, glavni partner je postao Sovjetski Savez. Prvotno je 1946. godine Zagrebački zbor preimenovan u Zagrebački velesajam, da bi potom bila donesena i odluka o proširenju izložbenog prostora. Godine 1948. velesajam je održan na ukupno 13.500 četvornih metara izložbenog prostora u Savskoj cesti na mjestu današnjeg Studentskog centra.
“Uvidjelo se da je taj prostor nedostatan za predstavljanje domaćoj i stranoj javnosti novosti i snage domaće industrije. Godine 1949. novim objektima na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja Nikola Tesla dobiveno je dodatnih 8.000 četvornih metara izložbenog prostora. Te godine na Velesajmu je sudjelovalo 1.126 domaćih i 254 inozemna izlagača, predstavljeno je 2.290 proizvoda, a sve je vidjelo nevjerojatnih 575.000 posjetitelja. Bilo je to zlatno doba sajmovanja u Zagrebu!” – piše danas Tehnički muzej.
Drveni objekt Muzeja projektirao je arhitekt Marijan Haberle. Riječ je o jedinstvenoj drvenoj arhitekturi u europskim razmjerima, zahvaljujući čemu je danas objekt zaštićeno kulturno dobro. Godine 1959. Muzeju je dodijeljena predmetna lokacija s pripadajućim objektima na Savskoj cesti 18.
