Foto dana: Originalna sljemenska žičara slavi 60. rođendan, pogledajte kako je nekada izgledala
Žičara Sljeme puštena je u pogon 27. srpnja 1963. godine, što znači da sada slavi okrugli 60. rođendan. U to je vrijeme predstavljala veliko tehnološko dostignuće, jer je uspjela povezati Medvednicu sa Zagrebom. Malo je reći da su Zagrepčani radi te žičare provodili svoje vikende na Medvednici, zbog čega su se na koncu uredile mnogobrojne planinarske staze, izletišta i sanjkališta.
Iako je prva i originalna sljemenska žičara prestala s radom 30. lipnja 2007. godine zbog tehnološke zastarjelosti, mnogi je se Zagrepčani i dalje dobro sjećaju. Žičara Sljeme počela je sa svojim radom 27. srpnja 1963. godine te sada slavi čak 60. rođendan. Više o povijesti žičare, objavio je na svom Facebooku Hrvatski državni arhiv te tako podsjetio Zagrepčane na nekadašnji simbol grada.
– Prošlo je točno 60 godina otkako je u promet puštena sljemenska žičara. Već početkom 20. stoljeća javile su se prve ideje o povezivanju Medvednice sa Zagrebom. Od 27. srpnja 1963. Sljeme je zahvaljujući žičari postalo omiljeno zagrebačko izletište, otvarali su se planinarski domovi, uređivale planinarske staze, izletišta, sanjkališta. Na Medvednicu je dolazio sve veći broj ljudi tijekom cijele godine čemu je doprinijela i dobra povezanost gradskog prijevoza, napisali su iz Hrvatskog državnog arhiva.
Naime, Grad Zagreb je još 1959. godine počeo s projektiranjem žičare. Uređivali su trasu i prilazne puteve, sjekli su stabla, a 1962. godine izgradili su prve objekte koji će se koristiti. Ukupna duljina trase bila je 4017 m, sastojala se od 13 čeličnih stupova, a visina kabina iznad tla dosezala je do 65 metara, što je davalo prekrasan pogled na Zagreb i Medvednicu. Iz Arhiva napominju da tijekom svojeg postojanja žičara nije zabilježila ni jedan smrtni slučaj ni nesreću unatoč povremenim kvarovima i čestim naletima vjetra zbog čega su se kabine ljuljale u zraku.
Zagrepčani su dobro prihvatili žičaru pa su se vikendima gotovo cijele godine bilježile velike gužve na postajama.
– Početkom 21. stoljeća sve se više počelo govoriti o njezinoj modernizaciji, te je 2007. godine zbog kvara na jednom od vučnih elektromotora žičara prekinula s radom nakon pune 44 godine. Ukupno 90 kabina prodano je zainteresiranim kupcima, mnoge od njih završile su u privatnim dvorištima, neke kao ukrasi kafića ili umjetničke instalacije, a neke možete pogledati u Tehničkom muzeju u Zagrebu, Muzeju starodobnih vozila Ferdinand Budicki te u zbirci ZET-a, zaključuju iz Hrvatskog državnog arhiva.
Originalnu je žičaru nedavno zamijenila nova koja je sa sobom donijela niz kontroverzi.
