[FOTO DANA] Veliki potres u Zagrebu: Stanovništvo se razbježalo, gradski vijećnik August Šenoa pokazao svoju veličinu
Na današnji dan 1880. godine, oko 7 sati ujutro, Zagreb je pogođen snažnim potresom. Bio je jačine 8 stupnjeva po Mercalliju i 6,3 stupnja po Richteru, a epicentar je bio na području Medvednice. U njemu su razrušene brojne zagrebačke zgrade, a nastala šteta se mogla usporediti s polovicom tadašnjeg državnog proračuna!
Potres u Zagrebu 1880. | Foto: Državni arhiv
Na današnji dan 1880. godine u 7 sati i 3 minute u Zagrebu je počeo katastrofalan potres. Prvo je zatutnjalo tlo, a onda se sve počelo tresti. Crkveni tornjevi na kaptolu su se počeli njihati sami od sebe, a zvona su zvučala kao uzbuna. Uplašeni građani počeli su bježati van svojih zgrada, misleći kako se događa smak svijeta.
Ogromna materijalna šteta
Tako otprilike stari kroničari opisuju Veliki potres u Zagrebu, koji je imao mali broj ljudskih žrtava (samo dvije), ali i ogromnu materijalnu štetu. Nastala šteta daleko je veća bila od mogućnosti popravka, a otprilike je iznosila kao polovica tadašnjeg državnog proračuna!
Ljudi su se odmah nakon potresa počeli okupljati u parkovima i na trgovima, nikako se nije moglo znati koja je zgrada sigurna. Mnogi su ostali bez svega i već sljedeći dan počeo je masovni egzodus u susjednu Ljubljanu i u druge gradove Habsburške monarhije..
Oni koji su ostali, pomagali su sugrađanima koji su privremeno smješteni u barake na Zrinjevcu i današnje Klaićeve ulice. Jedan od tih pomagača bio je i gradski vijećnik, poznati hrvatski književnik August Šenoa. On je detaljno radio na sanaciji kulturne baštine, neprekidno je obljetavao čitav grad i vodio zapisnik o razrušenim zgradama. Pomagao je i unesrećenim ljudima, ali je vrlo brzo obolio od prehlade koja se pretvorila u upalu pluća. Trinaest mjeseci kasnije preminuo je od posljedica bolesti. Same katastrofalne posljedice opisao je u jednoj svojoj izjavi: – Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka.
potres Zagreb | foto: Facebook, Zagreb – Kakav je bio nekada
Obnova je bila vrlo brza
Iako je potres u Zagrebu bio katastrofalne naravi, on je potaknuo novu široku obnovu grada, a ta obnova je temelj današnjeg Zagreba. Prema zapisima povjesničara Gjure Szabe većina oštećenih objekata u Zagrebu obnovljena je unutar godinu dana. Među najpoznatijim srušenim objektima bila je i stara zagrebačka katedrala koja se u potpunosti morala obnoviti. Obnova je trajala sve do 1906. godine, a nova katedrala postala je zaštitnim simbolom modernog Zagreba.
